Što je održivost? Definitivno više od ekologije; iako je ekološki aspekt u fokusu i više od ratnih sukoba kao aktualnoj temi na globalnoj razini
Održivi razvoj i održivost postali su ključni pojmovi 21. stoljeća, no često se krivo shvaćaju ili pojednostavljuju. Mnogi misle da održivost znači isključivo brigu o okolišu, ali ona je puno složeniji koncept koji uključuje tri međusobno povezane dimenzije: ekološku, ekonomsku i društvenu. U ovom članku istražujemo što zapravo znači održivost, koje su najčešće zablude i kako se globalno, a posebno u europskom kontekstu, pristupa ovom izazovu.
Što je održivost?
Prema definiciji s Wikipedije, održivost je sposobnost dugoročnog održavanja ili poboljšanja stanja i dostupnosti željenih resursa i uvjeta. To podrazumijeva da današnje potrebe zadovoljavamo bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje. UNESCO razlikuje dva pojma: održivost kao dugoročni cilj i održivi razvoj kao procese kojima se taj cilj nastoji ostvariti.
Održivi razvoj obuhvaća tri ključne dimenzije:
- Ekološka: zaštita prirodnih resursa, smanjenje onečišćenja, borba protiv klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti.
- Ekonomska: razvoj koji ne iscrpljuje prirodne resurse, već ih koristi na način koji omogućuje dugoročnu ekonomsku stabilnost i prosperitet.
- Društvena: osiguravanje pravednosti, zdravlja, obrazovanja i kvalitete života za sve članove društva.
Najčešće zablude o održivosti
1. Održivo znači samo ekologija
Mnogi ljudi misle da je održivost isključivo briga o okolišu – recikliranje, smanjenje plastike, zaštita šuma. Iako je to ekstremno važan dio, održivost je širi koncept koji uključuje i društvene i ekonomske aspekte. Primjerice, društvena održivost podrazumijeva borbu protiv siromaštva, nejednakosti i osiguravanje pristupa obrazovanju i zdravstvu.
2. Održivi proizvodi su uvijek skuplji i manje dostupni
Iako održivi proizvodi često zahtijevaju dodatne troškove proizvodnje, dugoročno gledano oni mogu biti isplativiji jer smanjuju negativne utjecaje i štede resurse. Također, rastuća potražnja i inovacije smanjuju cijene održivih rješenja.
3. Greenwashing je održivost
Greenwashing je praksa lažnog predstavljanja proizvoda, usluga ili događaja kao ekološki prihvatljivih, dok u stvarnosti nisu. Primjerice, neke tvrtke organiziraju “zelene” evente koji su zapravo energetski neefikasni, koriste jednokratnu plastiku ili ne vode računa o emisijama ugljika. Ovakve prakse štete povjerenju u održivost i usporavaju stvarne promjene.
Greenwashing i problem održivih događaja
Na globalnoj razini, pa tako i u Europi, sve je veća svijest o potrebi za stvarnim održivim praksama, no greenwashing ostaje veliki problem. Primjeri uključuju događaje koji se reklamiraju kao “zeleni” ili “održivi”, a zapravo koriste velike količine energije, hrane s visokim ugljičnim otiskom ili ne vode računa o otpadu.
U zemljama poput Njemačke, Švedske i Francuske, gdje je svijest o održivosti visoka, regulative i certifikati strogo kontroliraju održivost događaja, ali i tamo se povremeno javljaju slučajevi greenwashinga. U Mađarskoj i Italiji, gdje je ekološka svijest u razvoju, problem je još izraženiji, a edukacija i transparentnost ključni su za promjene.
Održivi razvoj u europskom kontekstu
- Njemačka: Prednjači u implementaciji zakona o održivosti, energetskoj učinkovitosti i kružnoj ekonomiji. Tvrtke su obavezne izvještavati o ESG (Environmental, Social, Governance) kriterijima.
- Francuska: Fokus na socijalnoj održivosti i zaštiti okoliša kroz zakone o klimatskim promjenama i održivom financiranju.
- Italija: Rast svijesti o održivoj modi i prehrani, ali izazovi su u provedbi i kontroli greenwashinga.
- Mađarska: Još uvijek u fazi razvoja održivih politika, s naglaskom na edukaciju i poticanje zelenih investicija.
- Švedska: Jedna od najodrživijih zemalja svijeta, s jakim fokusom na obnovljive izvore energije i društvenu pravednost.
Zašto je održivost kompleksan izazov?
Održivost nije statičan cilj, nego dinamičan proces koji zahtijeva prilagodbu, učenje i suradnju na globalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. Izazovi uključuju:
- Sukob između ekonomskog rasta i očuvanja okoliša
- Nedostatak jasnih i univerzalnih pokazatelja održivosti
- Političke i institucionalne prepreke
- Potrebu za promjenom ponašanja pojedinaca i organizacija
Kako možemo stvarno biti održivi?
- Edukacija i transparentnost: Razumjeti što održivost znači u praksi i prepoznati greenwashing.
- Holistički pristup: Uvažavati sve tri dimenzije održivosti – okolišnu, ekonomsku i društvenu.
- Inovacije i tehnologija: Koristiti nove tehnologije za smanjenje utjecaja na okoliš i povećanje učinkovitosti.
- Osnaživanje zajednica: Uključiti lokalne zajednice i pojedince u donošenje odluka i provedbu održivih praksi.
Održivost je mnogo više od brige o okolišu; to je složen i višedimenzionalan koncept koji zahtijeva promjene u načinu na koji živimo, radimo i upravljamo resursima. Svijest o pravoj održivosti i borba protiv greenwashinga ključni su za stvaranje društva koje će trajati i sutra. Europa, s različitim pristupima i izazovima, pokazuje kako se održivost može implementirati na različite načine, ali i koliko je važno zajednički djelovati za budućnost planeta i ljudi.
Prije nego li je ugašena licenca National Geographic Hrvatska je 2020. imao 17 ciljeva održivog razvoja i priznanja pojedincima, timovima, tvrtkama, institucijama, organizacijama, udrugama, amaterima i profesionalcima koji su znakovito pridonijeli svakom cilju :
- Ne siromaštvu
- Ne gladi
- Dobro zdravstvo
- Kvalitetno obrazovanje
- Rodna jednakost
- Čista voda i kanalizacija
- Obnovljiva i pristupačna energija
- Dobra radna mjesta i dobra gospodarstva
- Inovacije i dobra infrastruktura
- Poništenje nejednakosti
- Održivi gradovi i zajednice
- Odgovorna uporaba resursa, održiva potrošnja i proizvodnja
- Zaštita podneblja i borba protiv klimatskih promjena
- Održivi oceani
- Održivo iskorištavati tla i šume i skrbiti o bioraznolikosti
- Mir i pravednost
- Globalno partnerstvo za održivi razvoj
IZVOR : PRIOPĆENJE ZA JAVNOST, WIKIPEDIA, PERPLEXITY, Europska komisija – Strategije za održivost ; Globalni i regionalni izvještaji o greenwashingu i održivim događajima